Zoran Đinđić – od anarhiste do barbarogenija
Zoran Đinđić: From Anarchist to Barbarogenius
Апстракт
Zoran Đinđić bio je prvi (i do sada jedini) srbijanski premijer sa doktorskom diplomom filozofa i objavljenim knjigama koje su, u celosti ili
delimično, bile posvećene filozofiji politike. Otuda se nameće pitanje
da li je postojao uticaj njegovih ranih filozofskih stavova na kasnije
bavljenje politikom. U članku se autor bavi onim što misli da je bio
glavni diskontinuitet i glavni kontinuitet u misli Zorana Đinđića. Glavni diskontinuitet pojavio se u oblasti filozofije istorije: u suprotnosti
sa njegovom ranom kritikom filozofije istorije on je, dok je bio na
vlasti, formulisao svoju „filozofiju srpske istorije”. Na drugoj strani, u
kritici prosvetiteljstva (shvaćenog kao totalitarnog) bio je dosledan
do kraja svog života. Štaviše, vernost mladalačkom anarhizmu izgleda da je došla do izražaja u poslednjim mesecima Đinđićevog života,
kada je počeo da poprima crte Barbarogenija, onako kako ga je svojevremeno opisao Ljubomir Micić.
Zoran Đinđić was the first (and so far only) Serbian prime minister with a PhD in philosophy and publications entirely or partially devoted to the philosophy of politics.
Therefore, it is worth asking whether there was any impact of his early philosophical
views on his later politics. The author is dealing with what he considers to be the main
discontinuity and the main continuity in Đinđić’s thought. The former one marks the
field of philosophy of history: in contrast to his early critique of philosophy of history,
once in power Đinđić formulated his own „philosophy of Serbian history”. The latter
one, his critique of Enlightement as totalitarian, proved to be persistent throughout
his life. In the last months of his life Đinđić began to take on the features of a Barbarogenius, as Ljubomir Micić once described himself.
Кључне речи:
Zoran Đinđić / nacija / nacionalizam / filozofija istorije / prosvetiteljstvo / philosophy of history / enlightenment / totalitarianismИзвор:
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 2023, 4, 2, 323-341Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Molnar, Aleksandar PY - 2023 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3670 AB - Zoran Đinđić bio je prvi (i do sada jedini) srbijanski premijer sa doktorskom diplomom filozofa i objavljenim knjigama koje su, u celosti ili delimično, bile posvećene filozofiji politike. Otuda se nameće pitanje da li je postojao uticaj njegovih ranih filozofskih stavova na kasnije bavljenje politikom. U članku se autor bavi onim što misli da je bio glavni diskontinuitet i glavni kontinuitet u misli Zorana Đinđića. Glavni diskontinuitet pojavio se u oblasti filozofije istorije: u suprotnosti sa njegovom ranom kritikom filozofije istorije on je, dok je bio na vlasti, formulisao svoju „filozofiju srpske istorije”. Na drugoj strani, u kritici prosvetiteljstva (shvaćenog kao totalitarnog) bio je dosledan do kraja svog života. Štaviše, vernost mladalačkom anarhizmu izgleda da je došla do izražaja u poslednjim mesecima Đinđićevog života, kada je počeo da poprima crte Barbarogenija, onako kako ga je svojevremeno opisao Ljubomir Micić. AB - Zoran Đinđić was the first (and so far only) Serbian prime minister with a PhD in philosophy and publications entirely or partially devoted to the philosophy of politics. Therefore, it is worth asking whether there was any impact of his early philosophical views on his later politics. The author is dealing with what he considers to be the main discontinuity and the main continuity in Đinđić’s thought. The former one marks the field of philosophy of history: in contrast to his early critique of philosophy of history, once in power Đinđić formulated his own „philosophy of Serbian history”. The latter one, his critique of Enlightement as totalitarian, proved to be persistent throughout his life. In the last months of his life Đinđić began to take on the features of a Barbarogenius, as Ljubomir Micić once described himself. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva T1 - Zoran Đinđić – od anarhiste do barbarogenija T1 - Zoran Đinđić: From Anarchist to Barbarogenius IS - 2 VL - 4 SP - 323 EP - 341 DO - 10.5281/zenodo.10206842 ER -
@article{ author = "Molnar, Aleksandar", year = "2023", abstract = "Zoran Đinđić bio je prvi (i do sada jedini) srbijanski premijer sa doktorskom diplomom filozofa i objavljenim knjigama koje su, u celosti ili delimično, bile posvećene filozofiji politike. Otuda se nameće pitanje da li je postojao uticaj njegovih ranih filozofskih stavova na kasnije bavljenje politikom. U članku se autor bavi onim što misli da je bio glavni diskontinuitet i glavni kontinuitet u misli Zorana Đinđića. Glavni diskontinuitet pojavio se u oblasti filozofije istorije: u suprotnosti sa njegovom ranom kritikom filozofije istorije on je, dok je bio na vlasti, formulisao svoju „filozofiju srpske istorije”. Na drugoj strani, u kritici prosvetiteljstva (shvaćenog kao totalitarnog) bio je dosledan do kraja svog života. Štaviše, vernost mladalačkom anarhizmu izgleda da je došla do izražaja u poslednjim mesecima Đinđićevog života, kada je počeo da poprima crte Barbarogenija, onako kako ga je svojevremeno opisao Ljubomir Micić., Zoran Đinđić was the first (and so far only) Serbian prime minister with a PhD in philosophy and publications entirely or partially devoted to the philosophy of politics. Therefore, it is worth asking whether there was any impact of his early philosophical views on his later politics. The author is dealing with what he considers to be the main discontinuity and the main continuity in Đinđić’s thought. The former one marks the field of philosophy of history: in contrast to his early critique of philosophy of history, once in power Đinđić formulated his own „philosophy of Serbian history”. The latter one, his critique of Enlightement as totalitarian, proved to be persistent throughout his life. In the last months of his life Đinđić began to take on the features of a Barbarogenius, as Ljubomir Micić once described himself.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva", title = "Zoran Đinđić – od anarhiste do barbarogenija, Zoran Đinđić: From Anarchist to Barbarogenius", number = "2", volume = "4", pages = "323-341", doi = "10.5281/zenodo.10206842" }
Molnar, A.. (2023). Zoran Đinđić – od anarhiste do barbarogenija. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 4(2), 323-341. https://doi.org/10.5281/zenodo.10206842
Molnar A. Zoran Đinđić – od anarhiste do barbarogenija. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2023;4(2):323-341. doi:10.5281/zenodo.10206842 .
Molnar, Aleksandar, "Zoran Đinđić – od anarhiste do barbarogenija" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 4, no. 2 (2023):323-341, https://doi.org/10.5281/zenodo.10206842 . .