Industrija Holokausta: (američka) debata o instrumentalizaciji Šoe
Abstract
U osnovi debate o „industriji Holokausta“ nalaze se pitanja jedinstvenosti, (ne)mogućnosti univerzalizacije, amerikanizacije i instrumentalizacije Šoe. Nakon goruće javne kontroverze, posledično uništenih karijera i političkog zbijanja redova, ta pitanja ostala su da lebde kao preteći označitelji Zeitgeista savremene kulture sećanja. Prevedeni delovi tekstova prominentnih teoretičara Holokausta, okupljeni u ovoj knjizi, svedoče o njegovoj instrumentalizaciji i ritualizaciji. Hilen Flanzbaum govori o „amerikanizaciji“ Holokausta, o procesu i o primerima omasovljenja sećanja na Holokaust kroz medijsku i popularnu kulturu; Piter Novik – o komodifikaciji sećanja na Holokaust u američkoj jevrejskoj zajednici u 20. i 21. veku; Finkelstin industriju Holokausta pronalazi u celokupnoj memorijalnoj kulturi Holokausta: u pojedincima i institucijama koje je grade i čuvaju, u političkoj i ekonomskoj instrumentalizaciji istorije, kao i u čitavom „tržištu“ sadržaja i usluga koji prate ovakvu kulturu.... Svi oni otvaraju pitanje „industrije Holokausta“ kao još jedne iteracije višedecenijskog spora oko etike reprezentacija Holokausta i njegove “singularnosti” ili univerzalnosti.
Keywords:
Holokaust / industrijalizacija / komodifikacija / instrumentalizacija / jedinstvenost Holokausta / univerzalonost Holokausta / reprezentacija HоlokaustaSource:
2024Publisher:
- Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga
Funding / projects:
- Ministry of Science, Technological Development and Innovation of the Republic of Serbia, institutional funding - 200025 (University of Belgrade, Institute for Phylosophy and Social Theory) (RS-MESTD-inst-2020-200025)
Collections
Institution/Community
IFDTTY - BOOK AU - Mevorah, Vera AU - Krstić, Predrag AU - Velinov, Marija PY - 2024 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3922 AB - U osnovi debate o „industriji Holokausta“ nalaze se pitanja jedinstvenosti, (ne)mogućnosti univerzalizacije, amerikanizacije i instrumentalizacije Šoe. Nakon goruće javne kontroverze, posledično uništenih karijera i političkog zbijanja redova, ta pitanja ostala su da lebde kao preteći označitelji Zeitgeista savremene kulture sećanja. Prevedeni delovi tekstova prominentnih teoretičara Holokausta, okupljeni u ovoj knjizi, svedoče o njegovoj instrumentalizaciji i ritualizaciji. Hilen Flanzbaum govori o „amerikanizaciji“ Holokausta, o procesu i o primerima omasovljenja sećanja na Holokaust kroz medijsku i popularnu kulturu; Piter Novik – o komodifikaciji sećanja na Holokaust u američkoj jevrejskoj zajednici u 20. i 21. veku; Finkelstin industriju Holokausta pronalazi u celokupnoj memorijalnoj kulturi Holokausta: u pojedincima i institucijama koje je grade i čuvaju, u političkoj i ekonomskoj instrumentalizaciji istorije, kao i u čitavom „tržištu“ sadržaja i usluga koji prate ovakvu kulturu. Svi oni otvaraju pitanje „industrije Holokausta“ kao još jedne iteracije višedecenijskog spora oko etike reprezentacija Holokausta i njegove “singularnosti” ili univerzalnosti. PB - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga T1 - Industrija Holokausta: (američka) debata o instrumentalizaciji Šoe UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3922 ER -
@book{ author = "Mevorah, Vera and Krstić, Predrag and Velinov, Marija", year = "2024", abstract = "U osnovi debate o „industriji Holokausta“ nalaze se pitanja jedinstvenosti, (ne)mogućnosti univerzalizacije, amerikanizacije i instrumentalizacije Šoe. Nakon goruće javne kontroverze, posledično uništenih karijera i političkog zbijanja redova, ta pitanja ostala su da lebde kao preteći označitelji Zeitgeista savremene kulture sećanja. Prevedeni delovi tekstova prominentnih teoretičara Holokausta, okupljeni u ovoj knjizi, svedoče o njegovoj instrumentalizaciji i ritualizaciji. Hilen Flanzbaum govori o „amerikanizaciji“ Holokausta, o procesu i o primerima omasovljenja sećanja na Holokaust kroz medijsku i popularnu kulturu; Piter Novik – o komodifikaciji sećanja na Holokaust u američkoj jevrejskoj zajednici u 20. i 21. veku; Finkelstin industriju Holokausta pronalazi u celokupnoj memorijalnoj kulturi Holokausta: u pojedincima i institucijama koje je grade i čuvaju, u političkoj i ekonomskoj instrumentalizaciji istorije, kao i u čitavom „tržištu“ sadržaja i usluga koji prate ovakvu kulturu. Svi oni otvaraju pitanje „industrije Holokausta“ kao još jedne iteracije višedecenijskog spora oko etike reprezentacija Holokausta i njegove “singularnosti” ili univerzalnosti.", publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga", title = "Industrija Holokausta: (američka) debata o instrumentalizaciji Šoe", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3922" }
Mevorah, V., Krstić, P.,& Velinov, M.. (2024). Industrija Holokausta: (američka) debata o instrumentalizaciji Šoe. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3922
Mevorah V, Krstić P, Velinov M. Industrija Holokausta: (američka) debata o instrumentalizaciji Šoe. 2024;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3922 .
Mevorah, Vera, Krstić, Predrag, Velinov, Marija, "Industrija Holokausta: (američka) debata o instrumentalizaciji Šoe" (2024), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3922 .